Generalno, rekli bismo da se u bregovitoj Hrvatskoj sade većinom bijele sorte. No, ima tu mnogo više blaga. Sade se ovdje vrhunske bijele vinske sorte kao što su rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot sivi i bijeli, chardonnay, silvanac zeleni, graševina i muškat žuti, ali i stare autohtone – kao što su škrlet iz Moslavine, pušipel iz Međimurja ili pak kraljevina. Tu su i najmanje poznate sorte poput sokola, velike beline, beline smudne, črnine kasne. Za njih se tek treba čuti, kako u Hrvatskoj tako i izvan granica.
Pokrajinu nazivaju i hrvatskim Champagneom, Plešivica njedri sjajne pjenušce i etikete, tome ćemo posvetiti koji redak više. U bregovitu hrvatsku će pohrliti znalci i po najbolji portugizac. No, krenimo redom.
Kako bi vina ove regije izašla na svjetsko tržište i nastupila malo ozbiljnije, bila je potrebna sinergija vinara. Naime, govorimo o obiteljskim gospodarstvima, koja sama za sebe ne mogu učiniti bog zna što. Okupljeni u istoj misiji, postaju moćniji. Udruga vinara i vinogradara ‘Bregovita Hrvatska’ – osnovana je 9. srpnja 2019. godine. Okuplja čak 64 osnivača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Zagreba, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Međimurske županije, Sisačko-moslavačke županije, Varaždinske županije i Zagrebačke županije.
Udruživanje bi trebalo unaprijediti prezentacije i promocije, ali i stvoriti brand kojeg ova regija nije imala. Udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Vinistra su već stekle status regionalnih organizacija. Samo je još nedostajala Udruga Bregovite Hrvatske kako bi se otvorile mogućnosti za izradu strategije razvoja vinarstva u svakoj regiji, po uzoru na model razvoja talijanskih ili francuskih regija. Vina su nam jednako dobra, ako ne i bolja, pa što ne bismo bili jednako dobri i u marketingu?
Cijelo selo pije bijelo
Iako pokriva samo 20% svih hrvatskih vinograda, bregovita hrvatska je ozbiljna vinska regija. Umjereno kontinentalna klima bregovite Hrvatske stvara idealne uvjete za odlična bijela vina. Kao što Dalmacija dušu daje za plavac, babić i merlot, tako je bregovita hrvatska divna mati graševini, pinotu sivom i bijelom, rajnskom rizlingu i chardonnayu. Regija ima i svoje autohtone sorte, nažalost diljem Hrvatske manje poznate – poput sokola, velike beline, beline smudne, črnine kasne.
Od preko 120 autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo kvalitetan sadni materijal. Zahtijeva puno manje njege od nekih svjetski razvikanih sorti koje su ovdje udomaćene. Vino je puno, svježe, s izraženom nježnom nenametljivom specifičnom sortnom aromom. Zato ovu sortu smatraju sortom budućnosti, više se sadi, više se proučava.
Vina bregovite Hrvatske prepoznati ćete po srednjem postotku alkohola, umjerenim kiselinama. To su, laički rečeno, svježa i pitka vina, lijepih cvjetnih, voćnih i začinskih aroma. Lokalci vole reći da proizvode vina za svaki dan. Ostatak Hrvatske voli reći da su tamo vina ‘pitoma’.
90% proizvođača vina nisu velike vinarije nego obiteljska gospodarstva. Glavna im je misija ostati domaći, opušten, kvalitetom vrhunski. Ako vas put nanese kojom srećom u neko od dvorišta obiteljskog vinograda, bit ćete ugošćeni poput cara.
Mala proizvodnja osigurava (kao u svemu) dobru kvalitetu, neposredan dojam i prijateljski duh. Na tu kartu igra ova regija kad se spominje turizam. Svako obiteljsko gospodarstvo koje proizvodi vino, vino radi za sebe. Pa za familiju, selo a potom i posjetitelje. Neki su već upisani na vinske karte ove regije kao turistička destinacija. I to je upravo onaj štih koji ovu regiju razlikuje od južnijih.
Iako će vam većina servirati sauvignon i muškat, ipak jedna druga sorta ovu regiju čini prepoznatljivom – a to je rajnski rizling. Odmah iza njega, nastupa portugizac – sorta koja daje mlada i vesela vina koja neće (i ne bi smjela) dočekati sljedeće proljeće. Na čašicu dobrog portugisca vraćali su se pripadnici svjetskog jet seta s početka 20. stoljeća – Charlie Chaplin i Isadora Duncan.
Pričamo o najhladnijoj vinskoj regiji u Hrvatskoj, pa i vinu i grožđu moramo računati na visoku razinu kiselina. Visoka razina kiselina znači odlično slatko vino, pa ledene berbe i izborne berbe prosušenih bobica koje dolaze iz ovih krajeva smatramo najboljima u Hrvatskoj. Što je navala sunca padinama otočkih vinograda Dalmacije, to je led pitoresknim vinogradima brega. Svako područje uzima najbolje od prirode. Sve bogatstvo plešivičkih vinara i pjenušaca iskušajte u vrhunskim vinarijama Jagunić, Kolarić, Kurtalj i Ivančić.
Plešivica – Hrvatski Champagne
Na tridesetak kilometara od metropole, nudi se raj za obožavatelje pjenušavih vina. Plešivica je područje kojem se s razlogom tepa da je hrvatski champagne, a danas okuplja oko 40 vinara. Svježina i lepršavost u čaši se uglavnom dobivaju miješanjem sorti. Najbolji pjenušci bregovite hrvatske nastaju iz autohtonih sorti: Kraljevine, Moslavca, Škrleta, Plaveca žutog ili Šipona.
Umjereno tople jeseni i uvjeti za stvaranje plemenite plijesni, u pojedinim godinama omogućuju proizvodnju kompleksnih, gustih, viskoznih te kiselinama relativno bogatih predikatnih vina, izuzetno izražene arome. Vinska tradicija jaskanskih obitelji Tomac, Šember i Korak nadaleko je poznata. Zahvaljujući njihovoj predanosti i radu, Plešivica se danas nametnula kao ozbiljna vinska regija koja proizvodi pjenušce.
U ovaj slikoviti kraj ne dolazi se samo radi vina – vinske ceste mogu se dobro kombinirati s planinarskim i biciklističkim stazama, a ovuda prolazi i Cesta sira zagrebačke regije.
Za ljubitelje vina zanimljiv će biti posjet bačvarskoj zbirci obitelji Golub. Zbirka je od Ministarstva kulture 2014. godine dobila status kulturnoga dobra Republike Hrvatske. Za izradu samo jedne bačve potrebno i do 11 sati rada. Ova mala manufaktura sve bačve proizvodi od hrvatskoga hrasta lužnjaka i kitnjaka čime vina skladištena u njihovim bačvama dobivaju u potpunosti autohtoni okus.
Mala regija velike moći
Sauvignoni su se još prije tridesetak godina nametnuli kao jedan od zaštitnih znakova međimurske vinske scene. Sauvignoni i danas spadaju u sam vrh hrvatske proizvodnje bijelih vina, a nalazimo ih u svim položajima bregovite Hrvatske.
Vinari Bregovite Hrvatske smjestili su se u kategoriju svježih čistih vina s višim kiselinama. Prije nego što je to postao trend čak i u Europi, Bregovita Hrvatska počela je provoditi načelo biodinamike i clean and fresh stilizacije vina. Vinari se bave vinom ne iz hobija nego im je to život, što u konačnici mora biti vidljivo na finalnom proizvodu. Nema vinskog festivala i smotre na kojem bar jedna nagrada ne ode u bregovitu hrvatsku.
Iako bijele prevladavaju, ovdje uspijevaju i crne sorte – pinot crni i frankovka. Mnogo nježnije od primjerice bijelih i crnih dalmatinskih, internacionalne sorte sade se na svim vinogorjima Bregovite Hrvatske, dok su one lokalne raspoređene po vinskim položajima.
Škrlet se uzgaja isključivo u Moslavini, kraljevina raste po cijelom Prigorju. Vinogradari Bregovite Hrvatske primjenjuju konvencionalne metode uzgoja ali sve je češća i biodinamika.
Biodinamičko vino nastaje iz biodinamičke poljoprivrede. Kroz biodinamičku poljoprivredu vjerujemo da se naše biljke najbolje izražavaju. Zahvaljujući pažljivom promatranju astroloških utjecaja na biljke i na zemlji, radimo na tome da ih vratimo u pravu međusobnu vezu. U vinogradu, točnije u cijeloj tvrtki, počevši od ograničene i poštovane uporabe traktora, do sjetve zelenog stajskog gnojiva, zabranjene su kemije pesticida, osiguravamo ponovno uspostavljanje pravih veza između neba i zemlje.
Koriste se pripravci koji pokreću procese stvaranja humusa i stimulatori funkcije svjetlosti i topline. Umjesto da se borimo protiv bolesti, pokrećemo mehanizme za stvaranje zdravlja, poništavajući logiku moderne industrijske poljoprivrede.
Što se same proizvodnje tiče, u ovoj regiji nema vinarija s velikom proizvodnjom kao što je to slučaj u Slavoniji i Podunavlju. To su obiteljski podrumi s proizvodnjom do 100.000 litara godišnje.
Na brežuljcima tik uz vinograde, u kletima i vikendicama s podrumima, nastaju neka od najboljih vina Hrvatske. Mlada je to regija, s velikim potencijalom. Sluša se tržište, ali se njeguje i tradicija. Regija je to koja privlači sve više pažnje, kako domaćih korisnika tako i inozemnih. Iako na europskoj razini još uvijek nisu priznati propisi koji bi točno definirali biodinamičko ili organsko vino, lijepo je znati da se u ovoj regiji sve više vinara okreće takvoj poljoprivredi. U svakom slučaju, regija koja tek treba pokazati svoju pravu snagu.