Dalmacija je dom mnogim autohtonim sortama od kojih je Plavac Mali najvažnija sorta crnog grožđa u cijeloj zemlji. Popularnost ove vinske regije u svijetu eksplodirala je nakon što je potvrđeno da je najpopularnije vino u SAD-u, Zinfandel, porijeklom iz Kaštela pokraj Splita, dakle iz samog srca Dalmacije.
No, iako je Dalmacija dom ogromnog broja fantastičnih crnih vina, ovdje možete pronaći i odlična bijela vina među kojima prednjači Pošip. Bez obzira što ova regija obuhvaća relativno malo zemljopisno područje, u njoj se mogu pronaći vrlo raznoliki terroiri koji su nastali zahvaljujući mnogim otocima, rijekama, planinama i različitim vrstama tla.
To je ujedno i razlog zašto Dalmaciju kao vinsku regiju dijelimo na tri manje cjeline: središnju i južnu Dalmaciju, sjevernu Dalmaciju i Dalmatinsku zagoru. A i najstariji neprekidno održavani vinogradi na svijetu nalaze se u Dalmaciji – Starogradsko polje na otoku Hvaru uvršteno je od strane UNESCO-a na popis Svjetske baštine.
Klasifikacija dalmatinskih vina
Kao i u ostatku Hrvatske, i u Dalmaciji se vina dijele u tri kategorije: stolno vino, kvalitetno vino i vrhunsko vino.
Stolno vino je obično najjeftinije vino i označava proizvode najniže kvalitete od tri navedene grupe. Može ga se usporediti s njemačkom kategorijom Landwien ili španjolskom Vino de la Tierra. Vina u ovoj kategoriji ispunjavanju najniže zahtjeve i rade se od grožđa najniže kvalitete, te su ujedno namijenjena masovnoj proizvodnji. Međutim, postoje neke iznimke kada su stolna vina u pitanju jer vina kao što su vina Duboković imaju svoje razloge zašto na svojim etiketama stavljaju kategoriju stolnog vina čak i za vrhunska vina kao što je Medvid.
Kvalitetno vino je najčešća oznaka vina u hrvatskim supermarketima. Ova vrsta vina vrlo je popularna jer za prosječnu cijenu nudi prilično visoku kvalitetu kupcima.
Vrhunska vina su vina s Gran Cru lokaliteta u Dalmaciji. Njihova cijena se obično kreće od otprilike 10€ nadalje, ali vrijednost i kvaliteta koje vrhunska vina sa sobom nose ono su što Dalmaciju čini tako posebnom. Grčki i rimski bogovi odabrali su dalmatinske otoke za mjesta u kojima će stvoriti svoje vinograde kako bi pili najbolja vina na svijetu. Snažna vina. Punog okusa. Koncentrirano. Iznimno.
Vinske podregije Dalmacije
Dalmacija se dijeli na tri podregije – Srednju i južnu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru i Sjevernu Dalmaciju. Postoje velike razlike između sorti grožđa i stilova vina koja se proizvode u svakoj od ovih podregije zbog velikih razlika u terroiru koje su posljedica utjecaja planina, rijeka, otoka i mora.
Sjeverna Dalmacija je dom mnogim međunarodnim sortama, Srednja i južna Dalmacija najpoznatija je po sortama Plavac Mali i Pošip koji se uzgajaju u poznatim vinogradima kao što je Dingač, (prvo zaštićeno zemljopisno porijeklo vina u Hrvatskoj), dok Dalmatinska zagora ima nekoliko autohtonih sorti koje se još pokušavaju probiti na veliku pozornicu, ali ova podregija bez sumnje ima jako puno potencijala i njezino vrijeme će sigurno doći.
Sjeverna Dalmacija
Najpoznatija vinogorja Sjeverne Dalmacije nalaze se na potezu od Pirovca do Skradina, te na području Primoštena, Šibenika i na potezu od Zadra do Biograda. U ovoj podregiji je većina vinograda nešto udaljenija od obale, osim primoštenskih vinograda, a to vinima Sjeverne Dalmacije daje puno više svježine i elegancije. Ovdašnja vina imaju obično nešto manje izražen okus i mogu se stilski usporediti s proizvodima nekih francuskih regija. Primjerice, neke sorte iz doline rijeke Rhone, poput Syraha i Grenachea, pronašla su svoj dom i u Sjevernoj Dalmaciji. Primoštensko područje ima pomalo specifičan stil vina koji je bliži Srednjoj i južnoj Dalmaciji nego ovoj podregiji.
Osim te administrativne razlike, stilovi primoštenskih vina vrlo su slični onima iz južnije podregije zato jer su bogata i imaju puniji okus. Jedna od najpoznatijih autohtonih sorti crnog grožđa dolazi upravo iz Primoštena, a to je Babić. Ona daje vina umjerenog do punog okusa koja u sebi imaju i arome dalmatinskog bilja. Najvažnija bijela vina u ovoj podregiji su autohtoni Debit i Maraština. Debit je laganog okusa i vrlo mineralan, što ga čini idealnim osvježenjem za vruća dalmatinska ljeta, dok se od Maraštine (poznata i pod imenom Rukatac u Južnoj Dalmaciji) dobivaju kompleksna vina kojima jako odgovara odležavanje.
Dalmatinska Zagora
Dalmatinska zagora je nadolazeći hit u dalmatinskoj i hrvatskoj vinskoj industriji. Zahvaljujući rastućoj popularnosti, ova je podregija uspjela oživjeti mnoge autohtone sorte. Dalmatinska zagora ima elemente kontinentalne, umjerene i mediteranske klime na vrlo malom području, ovisno o tome koju mikroklimu promatramo. Njezini najpoznatiji vinogradi mogu se naći na području Benkovca i Stankovaca, u Skradinu, Kninu, Promini, Drnišu, Imotskom, Sinju i Vrlici, Kaštelanskoj zagori i Vrgorcu.
Najčešće sorte crnog grožđa ovdje su Lasina na sjeveru (ovu sortu se često zove i dalmatinski Pinot Noir), Trnjak na jugu (koji se najčešće sadi u vinogradima Vrgorca i Imotskog), te Plavina, srodnik Tribidraga (Zinfandela) koji je raširen i u Zagori i u dijelovima Sjeverne Dalmacije. Njihov lagani do umjereno snažni okus – iako u ovoj regiji postoje i robusna vina punog okusa – stavlja crna vina spravljena od ovih sorti u odličnu poziciju tijekom ljetnih vrućina i turističke sezone.
S obzirom da je turistima u Dalmaciji teže uživati u potpunosti u robusnim vinima koja su bogata voćem i imaju snažne tanine, posebice u ljetnim mjesecima, svježina Trnjaka, Lasine i Plavine iz Dalmatinske zagore ova vina pretvara u odličan i vrlo popularan izbor. Slična je situacija ovdje i s bijelim vinima jer su Kujundžuša (Imotski), Zlatarica (Vrgorac) i Debit na sjeveru vrlo mineralni i obično s nešto manjim udjelom alkohola. Međutim, to nipošto ne znači da gube na karakteru i upravo su ova vina ona u kojima je najlakše uživati ljeti, a uz to i ne moraju odležati kako bi dosegla svoj vrhunac. Maraština je također raširena u Dalmatinskoj zagori, što pruža priliku za razvoj kompleksnih bijelih vina.
Središnja i južna Dalmacija
Središnja i južna Dalmacija dom je najpoznatijim hrvatskim vinogorjima u kojima ćete vidjeti zapanjujuća čuda prirode koja u sebi kombiniraju snagu kristalno čistog Jadranskog more i vapnenačke obale sa strmim liticama koje strše iz mora okupane suncem. Rezultat je moćan koktel sastojaka koji služi kao temelj za eliksir koji se zove dalmatinsko vino.
Najvažnija područja u ovoj regiji su poluotok Pelješac (poznat i kao “carstvo vina”) na kojem Dingač i Postup imaju Grand Cru položaje. Tu je i otok Hvar na kojem Sveta Nedjelja i Ivan Dolac imaju najpoznatije Grand Cru vinograde, a tu su i otoci Brač, Korčula, Lastovo, Mljet, Šolta i Vis, te područje Kaštela i Trogira, Splita, Omiša, Makarske i Konavala u blizini Dubrovnika. Ova podregija dom je mnogih autohtonih sorti grožđa koje su važne ne samo za Dalmaciju nego i za cijelu Hrvatsku, a čak bismo rekli i za ostatak svijeta. Činjenica da je ova regija dom Zinfandela (tj. Tribidraga ili Crljenka kaštelanskog na hrvatskom) privukla je pozornost mnogih znanstvenika i obožavatelja vina prema Dalmaciji (posebice srednjoj i južnoj Dalmaciji) koji sada dolaze proučiti ovu kolijevku vina.
Vinogradi na ovom području postoje tisućama godina i kultura proizvodnje vina je u krvi svakog Dalmatinca. Iznimno moćna i robusna vina su karakteristična za ovo područje, a najpoznatiji predstavnik takvih vina je Plavac Mali. A kao što smo već i spomenuli, Plavac Mali je i najvažnija sorta crnog grožđa u Hrvatskoj, a raste samo u središnjoj i južnoj Dalmaciji. Ostale važne sorte crnog grožđa su Dobričić s otoka Šolte i Babić s područja Rogoznice, Primoštena i Šibenika. Kaštela su također dom mnogim autohtonim sortama poput Ninčuše, Babice, Ljutuna i Glavinuša, te bijele sorte pod nazivom Vlaška, ali ova vina se još uvijek ne proizvode u velikim količinama i nisu toliko poznata u javnosti.
Najvažnija sorta bijelog grožđa zove se Pošip i dolazi s otoka Korčule. Ova vina su punog okusa i često imaju visoki udio alkohola, a jako dobro reagiraju na proces dozrijevanja. Druge važne sorte bijelog vina uključuju Malvaziju Dubrovačku koja se uzgaja u Konavlima pokraj Dubrovnika, Rukatac (poznat i kao Maraština u Sjevernoj Dalmaciji), Vugava s otoka Visa, Bogdanuša i Prč s Hvara za koje se lokalno stanovništvo kune da ima afrodizijačka svojstva, te Grk s otoka Korčule. Grk i Pošip obično su najskuplja bijela vina na hrvatskom tržištu, a Srednja i južna Dalmacija također proizvodi i Prošek, dalmatinsko slatko vino koje se najčešće koristi pri kuhanju ili kao aperitiv. A iako su Plavac Mali i Pošip (i vjerojatno sve ostale sorte koje ovdje spominjemo) već vrlo popularne, njihovo vrijeme tek dolazi jer je ovim vinima svjetska slava neizbježna.
