Vino kao piće je oduvijek imalo bitnu ulogu , kako u drevnim tako i u modernim civilizacijama. I danas na kršćanskim misama se referira na posvećeno vino kao na “Krv Kristovu” što pokazuje koliko je u europskim kulturama vino kao pojam bitno.
Ipak ova tradicija datira i od predkršćanskih vremena te nam samo dodatno to potvrđuje povezanost vina sa našim podnebljem, i cijelim Mediteranom. Logično je stoga očekivati da se vino pojavljuje kao važan motiv i u predkršćanskim erama, primarno kroz personifikacije bogova vina kao jednih od neizostavnih članova poganskih panteona. Brojne kulture su na svoje načine predstavljali bogove vina, ali kao što je i za očekivati vino je često povezano i sa motivima slavlja, gozbe, veselja, plodnosti i slično.
U ovim člancima ćemo proći kroz bogove vina i njihove personifikacije.
Slavenska božanstva
Započeti ćemo sa slavenskom mitologijom, vjerom s kojom su Hrvati izvorno došli na ove prostore. Naime pismenost među Slavenima tada nije bila raširena te imamo malo pisanih izvora, srećom neka imena i običaji su ostali i u brojnim aktivnostima i običajima današnjice kao živi svjedok proteklih vremena, i naravno mnogi od tih običaja su povezani s našim najdražim pićem, vinom.
Jedan od običaja kod pijenja dobrog vina je i nazdraviti prije prvog gutljaja ukoliko ste u dobrom društvu, a jedan od uzrečica koju govorimo, “živili” je povezana sa slavenskom božicom Živom.
Naravno da su i Slaveni imali posvećenog boga vina i alkohola, ali nažalost izvori se ovdje malo razlikuju pa imamo nekoliko spomenutih varijacija. U susjednoj Sloveniji postoji festival posvećen u čast bogu vina Kurentu, ili Korentu, koji je bog povezan sa vinom i obavijen vinovom lozom i ovčjom vunom u prikazima.
Još i danas postoji godišnji festival u Ptuju gdje se mladi obuku u Kurenta i šeću gradom u čast starog slavenskog boga vina. Tradicionalno bi se mladi neoženjeni muškarci obukli u Kurenta, koji je bio obavijen u ovčju vunu, i darivali djevojke i time se borili za njihovu naklonost. Danas je ovo više određeni maskenbal za mlade gdje se i dječaci i djevojčice obuku u Kurenta i šetaju gradom u paradi. Ovo je dobar primjer gdje su običaji u nekom obliku sačuvali inače izgubljeni dio duge vinske povijesti. Neka od imena koja se spominju za boga vina u slavenskim božanstvima su i Rujimir ili Kvasura. Ovaj slavenski bog vina je bio povezan sa slavljem, plodnošću i veseljem.
Stari Egipat
Stari Egipat je bio mjesto brojnih čuda za čovječanstvo, a jedno od tih čuda je i jedna od najstarijih spomenutih vinarija na svijetu, vinarija faraona Djosera. Naime spomenuto je da je Djoser imao svoje vinograde i vinske podrume čak 2650 godina prije Krista, što ga čini jednim od najstarijih vinara na svijetu. Možda i nije slučajnost što su 40 godina nakon otkrića vina stari Egipćani počeli graditi velike piramide.
Vinova loza i vino su česti motivi egipatske kulture, kao i egipatskih božanstava. Jedno od najistaknutijih božanstava vina je bio egipatski bog Shesmu, bog balzamima, parfema i vina, povezan s slavljima, plesanjem i pjevanjem, ali također i bog krvi, te s u antičkom Egiptu počinje koristiti crno vino u obredima kao zamjena za krv. Spomenuto je da bi se u procesu branja i prešanja vina pjevalo u čast Shesmu. Ali također je bio ponekad prikazan kao i krvoločan bog koji ubija druge bogove, možda kada nebi bio zadovoljan vinom za slavlje?
Još jedno egipatsko božanstvo koje ćemo spomenuti je i bog Ash. Sami bog Ash je bio božanstvo povezano s pustinjskim oazama i vinogradima na zapadnim obalama Nila. Također ovaj se bog često spominje kao „bog Libije“, a Libija je za stare Egipćane značila Afrika. Poistovjećivanje oaza i vinograda nam pokazuje da su stari Egipćani smatrali vinovu lozu vezanu ne samo za obale Nila, već se u svom divljom obliku loza znala pojavljivati i u pustinjskim oazama. Zanimljivo je da je ovaj bog inicijalno također bio povezan sa određenim opasnijim božanstvima u egipatskoj kulturi, što nam definitivno dokazuje da vino može imati pozitivne i negativne efekte, ovisno o kvaliteti.
Zanimljivo je napomenuti kako je u starom Egiptu bila raširena praksa proizvodnje i vina i piva, ali je vino vezivano uz plemstvo i bogove dok je pivo bilo gledano kao piće za pučane, hoće li se naši pivoljubci naljutiti ako kažemo da je i danas tako? Naravno šalu na stranu zanimljivo je vidjeti kako je vino često bilo vezano uz intelektualne poslove zbog inspiracije koje bi davalo, dok je pivo bilo vezano za fizičke poslove zbog visoke kaloričnosti. Ipak mi u Hrvatskoj za razliku od starih Egipćana dobro znamo da je i uz vino moguće raditi fizičke poslove, kao što naši stari mogu posvjedočiti.
Neka zanimljiva ostala božanstva
Početak civilizacije u Mezopotamiji je također i početak vinogradarstva u tom području. Zanimljivo je da su stari Sumerani poput Egipćana imali božanstva i za vino i za pivo, te je slično kao i kod Egipćana kao božansko piće spomenuto vino, pripisano inicijalno boginji Geshti/Geshtianna, boginji plodnosti, poljoprivrede i vina. Zanimljivo je da njeno samo ime znači u slobodnom prijevodu- božansko vino/vinova loza s nebesa, prijevod s kojim bi se i mi u Croatian Wineries zasigurno složili.
U Hinduizmu se kao bogovi/božanstva vina spominju Varuni, koji je naziv za više božanstava. Jedno od tih božanstava označava i božicu vina, koja je zanimljivo prema Hinduističkoj mitologiji nastala previranjem oceana, te se spominje da je vino i vinova loza poteklo iz samoga mora.
Također u dalekoistočnim panteonima poput kineskog, korejskog i japanskog su česti motivi bogova vina. Jedina razlika je što se na dalekom istoku pod vino podrazumijevaju jaka alkoholna pića te zbog toga ne spadaju u ovu kategorizaciju.
Nastavljamo u drugome dijelu sa ‘Bogovima vina u staroj Grčkoj‘.