Danas postoji 12 osnovnih oblika vinskih boca, ne računajući povijesne varijacije. Za prosječno potrošačko vino, većina vina dolazi u bocama u jednom od tri osnovna oblika – burgundiji, bordou i alzasu/moselu. Tu je još i boca za pjenušac – koje se općenito zovu šampanjske. Glavne tri boce su dobile naziv po vinskim pokrajinama Francuske, pa se može reći kako je ta zemlja majka ne samo izuzetnim vinima, već i njihovim staklenim kućama. Mosel boca, poznatija je u enološkom svijetu i kao rajnska te time brani medne note rajnskog rizlinga njemačke Rajne.
Osnovne boce – od 0,75 ml
Burgundska boca – boca s nježnijim ramenima i stilom koja se od 19.stoljeća puni i bijelim i crnim vinima, naravno u početku burgundcima – Chardonnay-em i Pinot Noir-om. Tijelo joj je nešto šire od Bordeauxa. Elegantna i profinjena, baš kao i njezini stanovnici, ova je boca danas skoro pa u potpunosti rezervirana za bijela i rose vina. Postoji vjerovanje (da ne kažemo teorija) kako je burgundska boca bila prva najviše iz razloga što su staklopuhači lakše svladavali njezin blagi i nježni prijelaz iz grla u tijelo.
Bordeaux boca – ovo je boca koju ćete najčešće držati u ruci, bez obzira u kojoj ste državi i koje vino kupujete. Zapravo se ne zna konkretno jesu li jesu li proizvođači iz Bordeauxa željeli razlikovati svoja vina od vina iz Burgundije pa su dizajnirali drukčiju bocu. Ili su jednostavno osmislili bocu s ramenima kako bi se u tom malom ‘džepiću’ zadržao talog prilikom točenja. U svakom slučaju, danas smo sretni što su to učinili. Ove boce imaju ravne strane i visoka, izrazita ramena. Ta su ramena odlični sakupljači i čuvari taloga prilikom serviranja i sipanja vina u čaše. Neki se sommelieri kunu kako ju je i lakše držati te s njom šetati kroz salon. U ovoj ćete boci uvijek pronaći ljubimca Cabernet sauvignona i Merlota. No, danas se koristi i za mnoge druge sorte te kupaže. Staklo je u pravilu tamnije zeleno/smeđe boje.
Alsace/Mosel – poznata i kao rajnska boca, nastala je kao njemački odgovor na bordošku botilju. Ona je i viša i tanja od ostalih boca, s blago nagnutim ramenima i tijelom u obliku flaute. Njezina prvotna svrha bilo je skladištenje rizlinga, i suhog i slatkog. Ova je boca na prvi pogled više uglađena i šarmantna od drugih. No to nije slučajno – glavni transportni pravac za ova vina bila je rijeka Rajna, što je podrazumijevalo da ih preuzimaju manji riječni brodovi. Tanje staklo i uže boce značilo je i više prostora tj. mogućnost prijevoza većeg broja boca. I rijeka nema valova poput mora, pa su i rajnske boce uživale staloženije i manje turbulentno putovanje. To se nikako nije moglo reći za burgundkse i bordo boce za vrijeme plovidbe morem od Francuske obale do Velike Britanije.
Šampanjske boce – prvi dodir s ovom bocom otkriva nam jasne razlike od ostalih. Tvrđe, deblje i čvršće staklo rezultira s težom bocom u kojoj leži pjenušac ili šampanjac. Klasična šampanjska boca teži u prosjeku oko 900 grama. Taj je standard uveden ne tako davne 1970. godine, a gdje drugdje nego u pokrajini Champagne. Prije desetak godina cijela je Champagne regija promijenila standard boca – od tad je svaka lakša za 65 grama. Ne čini Vam se mnogo? I nije, ali ako vas prisjetimo kako godišnje na tržište izbace oko 300 milijuna šampanjaca, ušteda nije mala. U proizvodnji novih boca, emisija ugljičnih plinova smanjena je 7 posto, a i u klasični kamion sada stane 2400 više boca! Šampanjska boca može biti prozirna ili zelena, stjenke su joj ojačane, a dno ima posebno uvučen oblik zbog tlaka ugljikovog dioksida koji je prisutan u pjenušcima. U ovoj je boci 3 puta veći tlak zraka nego u prosječnoj automobilskoj gumi. Oblikom je vrlo slična burgundskoj boci, ali na grliću ima vidno izbočen prsten za osiguranje čepa žicom. Najprofinjenije se stvari oduvijek čuvaju na posebne načine!
Utječe li boca na kvalitetu vina?
Vjerojatno ćete se u jednom trenutnku zapitati – hoće li oblik boce utjecati na kvalitetu vina? Preciznog odgovora nema, ali više ne nego da. Razlike u obliku vinske boce su isključivo regionalne varijacije koje imaju više veze s tehnikama puhanja stakla nego s okusima vina. Glavna promjena u veličinama i oblicima za vinske boce počela se događati sredinom 18. stoljeća.
Ono što je najviše utjecalo na raznolikosti oblika i veličina vinskih boca, zapravo je običan pluteni čep! Presudno je bilo otkriće vinara da pluto može djelovati kao sredstvo za brtvljenje, što vinima omogućuje da sigurno stare ili da se barem ne kvare. Oboje je, znamo, od presudne važnosti.
Ipak, večličina može utjecati na kvalitetu. Kasnije je kroz povijest otkriveno da veće boce ne samo da izgledaju bolje, već mogu i u određenom postotku promijeniti i okus vina. Veće vinske boce omogućile su vinu da odleži i razvije se tijekom duljeg vremenskog razdoblja od standardnih veličina. Dakle, ima smisla. Upoznajte sve vrste vinskih boca, pa sami procijenite – je li veličina doista važna?
Više prostora, više sreće
Veće vinske boce prikladne su za dulje odležavanje vina. Vino iz boca većeg formata polagano će stariti i postajati sve složenije. Nije neka komplicirana znanost – to se zbiva zbog manje količine zraka između čepa i vina, a većeg volumena same tekućine. (Zračni prostor između vina i dna čepa naziva se prazan prostor).
Boce vrlo velikog formata imaju još jednu prednost. Zbog debljeg stakla i većeg volumena tekućine, manje je vjerojatno da će doživjeti temperaturne varijacije. Postojane temperature su u konačnici veliki saveznici vinu u naumu da odleži ravnomjernije.
Vrste boca po veličinama i značenja njihovih naziva
- Magnum 1,5 l – „Veliki“
- Dupli magnum 3 l
- Jeroboam 4,5 l (6 standardnih botilja vina) – “Prvi kralj kraljevstva”
- Rehoboam 4,5 l (isto kao i Jeroboam ali rezerviran za pjenušava vina) – „Onaj koji oslobađa“
- Imperial 6 l (40 čaša vina) – „Kraljevski“
- Methuselah 6l – Istog volumena kao Imperial ali za pjenušava vina „Najstariji čovjek ikad na svijetu“
- Salmanazar 9 l (12 standardnih boca)”Asirski kralj”
- Baltazar 12l “Jedan od mudraca”
- Nabukodonozor 15 l “kralj Babilona”
- Melchior 18 l (120 čaša vina) „kralj Svjetlosti“
- Solomon 20 l (26 standardnih botilja) “Kralj Solomon, najmudriji od svih ljudi”
Još posebnije boce
Porto boca – u suštini boca iz Bordeauxa u koju se pune porto, sherry i druga obogaćena vina. Često imaju debeli široki vrat koji uspješno zarobi višak sedimenta dok točite.
Chianti boca– tradicionalna boca Chiantija (nazvana i fijasko) odlikuje se košarom od pletiva oko trabušaste baze. Originalne Chianti boce su zapravo okrugle na dnu, a košara je neophodna kako bi boca mogla uspravno stajati na stolu.
Zanimljivosti za kraj
Svjetlost može utjecati na neke fotokemijske reakcije u vinu koje će ubrzati procese dozrijevanja vina u boci. Crna vina, bogatija antocijanima i ostalim fenolnim spojevima, podložnija su ovim reakcijama. Zbog toga vina koja će dulje odležati u boci trebaju biti napunjena u tamnije boce (crna vina se tradicionalno pune u tamnosmeđe boce). Neka bijela vina, posebno ona koja će odležati duže u boci, pune se u zelene boce.
Grlo svih tipova boca je standardnih dimenzija zbog standardne veličine plutenih čepova. Na samom otvoru promjer boce je 18 – 19 mm, a 50 mm dublje u grlu boce promjer je 20 – 21 mm.
Spomenimo i dno boce, tzv. punt. U starim vremenima, punt je označavao mjesto gdje je pontil bio pričvršćen za staklo tijekom proizvodnje. Bio je uvučen kako ne bi ogrebao stol i davao je boci dodatnu stabilnost. Danas je punt tehnički nepotreban, ali pomaže da se talog taloži iz vina i da dodatno ojača bocu. Međutim, kao i većina vrsti vinskih boca, punt ostaje popularan prvenstveno zbog tradicije. Podsjetimo, boca se nikada ne drži za dno prilikom točenja, već držeći je za sredinu s etiketom okrenutom prema gostu.