Hrvatska je već nekoliko godina za redom uvrštena među najatraktivnije turističke destinacije svijeta prema glasovima čitatelja National Geographic Travelera i Condé Nast Travelera. Kada bismo usporedili omjer turista i građana, došli bismo do podatka od 5.3 turista po glavi stanovnika. Ovi podaci iz 2020. godine smještaju Hrvatsku na dvanaesto mjesto u svijetu te na treće u Južnoj Europi.
S obzirom na to da se dobar glas daleko čuje, svake godine otvaramo vrata sve većem broju posjetitelja iz raznih dijelova svijeta koji su došli provjeriti što to Lijepu Našu, malu državu od niti četiri milijuna stanovnika, čini toliko posebnom. Osim prekrasnih otočnih plaža i čistog mora te gradova koji vrve bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, Hrvatska se ističe raznolikom i bujnom gastronomskom ponudom. Slavonski paprikaš, paški sir, dalmatinska pašticada samo su neki od autohtonih hrvatskih specijaliteta, a uz sve njih jako dobro sjedne i čaša domaćeg vina. Ovog potonjeg u Hrvatskoj ne manjka, pa se tako počeo sve više razvijati i vinski turizam.
Sve četiri vinske regije – Dalmacija, Istra i Kvarner, Bregovita Hrvatska i Slavonija i Podunavlje, nude mnoštvo različitih vinskih sorti, što autohtonih što svjetski poznatih, stoga ni ne čudi rastući interes za njihovim kušanjem od strane posjetitelja.
Svjetski enolozi i ljubitelji vina rado obilaze poznate hrvatske vinarije i njihove vinograde u želji za isprobavanjem novih okusa. Uz to, imaju mogućnost sudjelovati i u berbama grožđa te direktno učiti o proizvodnji vina. Oni malo ozbiljniji poznavatelji često pri ruci imaju vinske karte za lakše slijeđenje vinskih cesti, dok oni opušteniji kombiniraju na svom putovanju kombiniraju uživanje u hrani i vinu.
Vinske ceste su možda najprepoznatljiviji i najrazvijeniji oblik enološkog turizma u Hrvatskoj.
Šećući kroz vinograde, domaći i strani posjetitelji često otkriju i brojne druge znamenitosti, a kad se umore od istraživanja, mogu se okrijepiti izvrsnim domaćim vinom i autohtonim specijalitetima. Oni koji preferiraju malo aktivniji odmor mogu se priključiti raznim sportskim i drugim manifestacijama.
Možemo reći da Istra prednjači u infrastrukturi vinskih cesti koje prekrasno povezuju gradiće i sela u unutrašnjosti s onima na obali. Istarske vinarije nude brojne poznate međunarodne vinske sorte, poput merlota, chardonnaya i cabernet sauvignona, no posjetiteljima su češće zanimljivije ove domaće, teran, muškat i istarska malvazija. Odmah iza Istre je i drugi najveći hrvatski poluotok, Pelješac, na kojemu je ispijanje plavca malog uz prekrasne zalaske sunca neponovljiv doživljaj.
Na istoku Hrvatske dominira Ilok, čiji se enoturizam uvelike razlikuje od onoga u Dalmaciji. Osim što prolazi kroz naseljena mjesta, iločki vinski put uključuje i posjet starim vinskim podrumima pokraj dvorca Odescalchi, gdje je uz dobru gastronomsku ponudu zagarantirana i tamburaška pratnja.
Osim vinskih cesti, odražavaju se i brojne smotre i festivali vina, poput Wine Nights, Istria Wine&Walk, Dani otvorenih podruma, Vinistra, Vinart Grand Tasting. Istarska vinarija Matošević uspjela je spojiti degustiranje vina i avanturu kroz Wine Cellar Escape u svom vinskom podrumu. Igrači mogu proširiti svoje znanje dok uživaju u vinu, a rješavanje zadataka teško da može dosaditi jer se utemeljiteljica igre, Valentina Babić, potrudila da posjetitelje svaki put dočeka drugačiji koncept i novi izazovi.
Nažalost, pored svega navedenog vinski turizam u Hrvatskoj i dalje nije blizu ostvarenja svog punog potencijala. Kao najveći uzrok problema ističe se nedostatak brendiranja proizvoda od strane vinarija. Mnoge vinarije i dalje nisu otvorile svoja vrata stranim posjetiteljima zbog izostanka internetskog marketinga i suradnje s lokalnim turističkim zajednicama. To je zaključeno i na nedavno održanoj konferenciji o vinskom marketingu u Zagrebu. U neiskorištavanju potencijala vinskog turizma ne možemo samo kriviti same vinare, već i upravitelje turističkih zajednica koji sustavno zanemaruju pokretačku snagu enogastronomskog turizma.
Rastuća popularnost ruralnog turizma također je kompatibilna s idejom jačanja prepoznatljivosti čak 125 autohtonih hrvatskih vinskih sorti.
Vinski turizam idealno je rješenje za produljenje turističke sezone jer ne ovisi o toplom moru i sunčanim danima. Unatoč svim zadovoljenim pretpostavkama, on je i dalje na niskim granama, a kroz jačanje brendiranja hrvatskih vinarija i izvornih sorti, njihovo povezivanje s kulturnim i turističkim zajednicama, te povećanje broja manifestacija i događaja, kao i medijske popraćenosti istih, enoturizam može postati budućnost hrvatske ekonomije.