Negdje na pola puta između ekvatora i Sjevernog Pola smjestila se 45.- a sjeverna paralela, dovoljno daleko od ekstremne vrućine i hladnoće. Osim što je zamišljena kružnica koja povezuje sve točke koje se nalaze na toj geografskoj širini, ova paralela ima zanimljivu priču s vinom.
Svi vinski znalci upoznati su s važnošću povoljnih klimatskih uvjeta za uzgoj vinove loze. Područje oko spomenute paralele može se pohvaliti obiljem sunca, koje je ljeti prisutno barem 16 sati dnevno, a zimi polovicu dana. Svi stanovnici planete koji žive točno na paraleli, bilo da se nalaze u Michiganu ili Gruziji, uživaju u jednakoj dnevnoj količini vitamina D. Gdje sada tu dolazi vino?
Osim ljudi, i vinova loza voli sunce. Visoka razina svjetlosti i više temperature pogoduju njenom uzgoju, stoga se preporučuje sadnja na južnoj strani.
Kako bismo od sadnica razvili puni potencijal, osmosatna izloženost dnevnom suncu idealna je za postizanje visoke kvalitete plodova. Upravo na 45.-toj sjevernoj paraleli dolazi do spajanja svih nužnih uvjeta za razvoj nekih od najboljih vinskih sorti u SAD-u, Francuskoj, Italiji, ali i u Hrvatskoj.
Najvažnije vinske regije u svijetu, poput Oregona, talijanskog Pijemonta, doline Rhone i Bordeauxa u Francuskoj, ali i Kutjeva i Novigrada u Istri, nalaze se na ovoj zamišljenoj kružnici. Područje oko Kutjeva u Slavoniji poznato je po brojnim vinarijama, koje osvajaju prestižne nagrade na svjetskim vinskim natjecanjima.
Također, u Kutjevu se nalazi i jedan od najstarijih vinskih podruma u Hrvatskoj, koji datira čak iz 1232. godine.
Zahvalni klimatski uvjeti u regiji oko Kutjeva omogućili su razvoj izvrsne bijele sorte vina, graševine. Kutjevačka graševina zbog svoje je skladne voćne arome te punog okusa dobila čak i svoj festival, pravo okupljanje hedonista koji uživaju u vrhunskom vinu, glazbi, plesu i gastronomskoj ponudi Slavonije.
Iako malo manje poznat u svijetu, Novigrad također nudi široku paletu uspješnih vinara do kojih se dolazi nekom od poznatih istarskih vinskih cesti. Na novigradskom području od autohtonih hrvatskih vinskih sorti uspijevaju Istarski teran, Muškat momjanski te Muškat ruža porečki.
Naravno, sama činjenica da se neki vinograd nalazi na 45 stupnjeva sjeverne geografske širine nije dovoljna za uzgoj iznadprosječno kvalitetne vinove loze. Tu još treba uračunati i kvalitetu tla, sustav navodnjavanja, nadmorsku visinu, ali i određene vremenske neprilike na koje čovjek svojim djelovanjem ne može utjecati.
Sama činjenica geografske širine hrvatskih vinograda govori da je Hrvatska idealna zemlja za proizvodnju najboljih svjetskih vina.