Svi mi koji uživamo u vinu često koju čašu viška opravdavamo njegovim benefitima po ljudsko zdravlje. Oni malo lukaviji navest će i primjer Francuske, u kojoj je unatoč takozvanom svetom trojstvu hrane, siru, kruhu i vinu, stopa smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja jedna od najnižih u svijetu. Mnogi se pitaju zbog čega je to tako, a neki tvrde da je odgovor upravo u vinu.
Prema mišljenju liječnika, najveći dnevni dopušteni unos vina u tijelo iznosi 150 ml za žene, a 200 ml za muškarce, uzevši u obzir da barem dva dana u tjednu uopće ne konzumiramo alkohol. Iako spomenuti francuski paradoks nije u potpunosti potvrđen među znanstvenom zajednicom, on ipak ima određena uporišta.
I crveno i bijelo vino u umjerenoj količini imaju određene pozitivne učinke na naše zdravlje, no zbog drugačijeg procesa proizvodnje, crvena vina sadrže znatno veću količinu antioksidansa koji su ključni čimbenici po ljudsko zdravlje. Oni utječu na razgradnju šećera i masti u krvi, krvni tlak, ali i na fleksibilnost arterija, što uvelike pridonosi prevenciji od kardiovaskularnih bolesti. Jaki antioksidans resveratrol, sadržan u kožici i sjemenki crnog grožđa, zaslužan je za navedene učinke.
Resveratrol u kombinaciji s alkoholom etanolom pridonosi jačanju imunološkog sustava te povećava razinu omega-3 masnih kiselina u tijelu, kod kojih je znanstveno dokazano pozitivno djelovanje na zdravlje srca, Alzheimerovu bolest, depresiju i slično. Činjenica da su omega-3 masne kiseline prisutne u mediteranskoj kuhinji Italije, Francuske, Španjolske, ali i Hrvatske, a od kojih su prve tri ujedno i vodeće u svjetskoj proizvodnji vina, povezana je s nižom stopom oboljenja od kardiovaskularnih bolesti. U tom kontekstu hrvatski nutricionist Ignac Kulier tvrdi da preporučena dnevna konzumacija vina smanjuje rizik od iznenadne smrti uzrokovane srčanim oboljenjima za čak 30-50 posto. Upravo spomenuti antioksidansi zaslužni su za sprječavanje nastanka ugruška u krvnim žilama.
Osim u prevenciji srčanih bolesti, vino ima i određeni utjecaj na zaštitu živčanih stanica u mozgu nakon moždanog udara jer povećava razine pojedinih enzima, što dovodi do jače zaštite mozga.
Iako vino pomaže u čišćenju moždanih toksina, kao i u smanjenju rizika od demencije, pretjerana konzumacija alkohola etanola ima i značajne negativne posljedice na naše kognitivne sposobnosti. Pojedini znanstvenici čak tvrde da resveratrol u crvenom vinu ubija uzročnike bakterijskih infekcija pluća te da jedna čaša dnevno uistinu poboljšava rad pluća i jača njihov kapacitet.
S obzirom na to da vino ima određeno antibakterijsko djelovanje, njegova konzumacija može imati pozitivan učinak na zdravlje usne šupljine, pa ako vam se ponekad ne da oprati zube, par gutljaja vina se čine kao dobra alternativa. Spomenuti antioksidansi učinkovito djeluju protiv onih bakterija koje generiraju plak i tako se lijepe na zube.
Nadalje, pojedini stručnjaci tvrde da bi crveno vino moglo utjecati na smanjenje rizika od određenih karcinoma, poput raka dojke, prostate i pluća, no ključ je u balansu jer veća konzumacija od preporučene dnevne količine ima suprotan učinak. Resveratrol u vinu također smanjuje razinu stresa u vašem tijelu, kontrolirajući enzim odgovoran za izazivanje stresa u mozgu. Upravo to se pokazalo vrlo korisnom metodom kod anksioznih i depresivnih poremećaja, pa čaša vina dnevno može imati umirujući učinak.
Uz sve navedeno, dokazano je da osobe koje umjereno konzumiraju vino imaju čvršće i gušće kosti od onih koje ga ne piju, a to je posebno izraženo kod populacije starijih muškaraca, čije su kosti često podložne artritičnim oboljenjima.
Recentna istraživanja pokazuju da vino ima pozitivan utjecaj čak i na zaštitu kože od opeklina uzrokovanim djelovanjem UV zraka, pa se ne morate gristi ako srknete par gutljaja vina prije nego se uputite na plažu.
Svi ovi pozitivni efekti pijenja vina mogu se vrlo brzo pretvoriti u ozbiljne zdravstvene probleme ako se ne zadržimo na preporučenoj dnevnoj količini. Prekomjerna konzumacija vina, osim što vodi u alkoholizam, dovodi do često nepovratnih oštećenja na upravo ovim poljima na kojima može donositi i velike zdravstvene benefite, poput rada vitalnih organa, mentalnih problema, razvoja karcinoma.